Područje dalmatinskih otoka žarište je bioraznolikosti i tradicijske poljoprivrede koja je znala kako sačuvati okoliš iskorištavajući ga za vlastite potrebe i razvoj lokalnih ekonomija.
Danas dalmatinskim otocima prijeti depopulacija i sve je više zapuštenih poljoprivrednih površina.
Poljoprivrednici, istraživači i inovatori moraju odgovoriti na ovaj izazov te pronaći načine i mehanizme da takav trend zaustave te očuvaju tradicionalni krajobraz živi i ekonomski vitalnim.
ŠTO JE BIORAZNOLIKOST?
To je ukupna raznolikost svih živih bića na Zemlji. Osim što se odnosi na raznolikost vrsta, odnosi se i na raznolikost ekosustava u kojima vrste žive kao i na raznolikost gena unutar vrsta.
ZAŠTO JE BIORAZNOLIKOST VAŽNA?
Čovjek ne može preživjeti bez prirodnog svijeta, a često ga uzimamo zdravo za gotovo.
Primjerice, ona je od ključne važnosti za brojne ljudske aktivnosti. Većina proizvodnje hrane moguća je samo radi prirodnih bogatstava kao što su plodno tlo i voda, te pčela koje oprašuju biljke i drveće. Na koncu, biljke su te koje čiste zrak otpuštanjem kisika i upijanjem štetnih onečišćivača.
Međutim, bioraznolikost je ugrožena u cijelom svijetu. Biljke i životinje izumiru, i to uglavnom kao rezultat djelovanja ljudi, a njezin gubitak uglavnom je nepovratan.
Gubitak bioraznolikosti ne znači samo gubitak rijetkih biljaka i životinja. To znači da cijeli ekosustavi proizvode manje i da su ranjiviji na šokove izvana.
Mogu nestati riblji fondovi, može se izgubiti plodno tlo te izumrijeti populacije pčela.
Prema nekim proračunima godišnje gubimo resurse iz prirode koje dobijemo besplatno u vrijednosti oko 50 milijardi EUR.
EU je prepoznala važnost bioraznolikosti, pa ste ovaj pojam već sigurno imali prilike susresti kod, primjerice, IAKS mjera, tj. izravnih plaćanja. A poticaja istog bez sumnje će biti još više.
OTOCI MOGU ISKORSITIT TU PREDNOST
Specifični geografski i povijesni uvjeti otoke su oblikovali u prave male oaze bioraznolikosti što im daje komparativnu prednost. Baš kao i ekološka proizvodnja, i to daje lokalnom proizvođaču na vrijednosti njegovog proizvoda.
Otocima je zadaća svoju bioraznolikost sačuvati jer je ona njihovo bogatstvo i prednost.
LAG Škoji i LAG Brač su sa Lokalnom akcijskom grupom ”LAG 5” te Ekonomskim fakultetom u Splitu, još u u travnju 2016. započeli s provedbom međunarodnog projekta HNV Link koji označava ‘’Poljoprivredu na područjima velike prirodne vrijednosti: učenje, inovacije i znanje“ financiran iz Horizna2000.
Sa svojim znanstvenim pristupom, bio je to projekt koji je južnu Hrvatsku, napose srednjodalmatinske i južnodalmatinske otoke stavio u europski fokus kao žarište bioraznolikosti i mjesto ”zelenih” inovacija, a koji je prepoznat od strane nadležnih institucija i znanstvene zajednice.
